Ko je dr. Zuvdija Kandić: U Sarajevu za kratko vrijeme stekao milione, gradi privatnu bolnicu u Nedžarićima

130
Foto: Facebook

“Kakve ja veze imam s tim teroristom. Kod mene može doći bilo ko da se operiše”, rekao je na upit novinara Žurnala prof. dr. Zuvdija Kandić nakon što je utvrđeno da je Mirsad Kandić, logističar ISIL-a koji je nedavno deportovan iz Sarajeva u Sjedinjene Američke Države, na njegovoj privatnoj klinici u aprilu ove godine operisao bruh.

Iako ISIL-ovog operativca Mirsada Kandića, prema vlastitim riječima, nikada u životu nije “čuo ni vidio”, doktor Zuvdija Kandić priznao je da poznaje Mirsadovog oca Ismeta i dodao kako se radi o njegovom rođaku, koji je davno iz Plava odselio u Peć. No, ako dr. Zuvdija i ne poznaje Mirsada, ovaj očito poznaje njega i njegovu porodicu jer je nakon što je uhapšen, tokom saslušanja u Sudu BiH, izjavio da u Sarajevu ima rođake.

Porodične veze sa operativcem ISIL-a

“Rođaci su ovdje u Sarajevu, preko puta Vijećnice, ima jedna porodica”, rekao je Mirsad Kandić, koji je u trenutku hapšenja od dokumenata sa sobom imao samo lažnu ličnu kartu na ime Edin Radončić.

A te rođake, koji žive preko puta Vijećnice, Kandićeva advokatica navela je pred sudom kao adresu gdje će Mirsad boraviti ukoliko mu bude odobreno puštanje iz pritvora.

Tačno preko puta Vijećnice, u ulici Avdage Šahinagića broj 3, nalazi se privatna zdravstvena ustanova “Alea dr. Kandić”, ista ona na kojoj je Mirsad Kandić operisao bruh, a čiji je vlasnik Zuvdija Kandić. Radi se o jednoj od najekskluzivnijih privatnih klinika u Sarajevu koja raspolaže sa dvije najmodernije opremljene operacione sale, devet bolesničkih soba apartmanskog tipa i savremenom dijagnostičkom opremom.

Otkako je otvorena prije desetak godina, klinika dr. Kandića već godinama posluje više nego uspješno, a koliko je profitabilna njihova djelatnost, dokazuje i ambiciozni projekat u koji se prije nekoliko mjeseci upustio dr. Kandić. Riječ je o izgradnji prve privatne bolnice u Sarajevu sa kapacitetom od 60 bolničkih soba, u čijem će sklopu biti i hotel. Izgradnja bolnice u sarajevskom naselju Nedžarići počela je u junu, a radovi bi trebali biti završeni do ljeta iduće godine.

Nije poznato koliko je doktor Zuvdija Kandić investirao u ovaj veliki projekat, ali ono što jeste poznato je da se bolnica pravi na parceli koja graniči sa posjedom Fahrudina Radončića, utemeljitelja Avaza i bliskog prijatelja doktora Kandića. Da Radončić itekako nastoji zaštititi svog prijatelja od svih “negativnih utjecaja”, pokazuje i način na koji je uredništvo Dnevnog avaza tretiralo vijesti koje su posljednjih dana objavljivane o istaknutom ISIL-ovcu Mirsadu Kandiću, za kojim SAD tragaju od 2014. godine. Avaz je vijesti o Kandićevom hapšenju i deportaciji iz BiH tretirao u formi šturih informacija i bez uobičajenih “senzacionalnih”, “ekskluzivnih” i “šokantnih” detalja koji u tom mediju obično prate ovakve priče. O Mirsadovom rođaku Zuvdiji Kandiću, inače dugogodišnjem stalnom saradniku Avaza u rubrici “Vi pitate – ljekar odgovara”, Avazov konsultant Radončić nije objavio niti jednu riječ.

Priča o vrtoglavom poslovnom uspjehu doktora Zuvdije Kandića, danas jednog od najbogatijih stanovnika Sarajeva, u suštini je veoma slična čuvenoj legendi o Radončićevim počecima i dvije kese sa kojima je stigao u glavni grad BiH.

Kandićeva privatna klinika jedna je najekskluzivnijih u Sarajevu

Rođen u Plavu, u Crnoj Gori, Kandić se školovao u Peći, Sarajevu i Zagrebu. U Sarajevo se doselio 2000. godine kada je počeo raditi kao hirurg na Klinici za opštu i abdominalnu hirurgiju KCUS-a na čijem je čelu u to vrijeme bio dr. Haris Tanović. Nedugo nakon što je dobio zaposlenje u sarajevskom Kliničkom centru, Kandić je počeo predavati na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, gdje je 2003. godine izabran u zvanje redovnog profesora.

U akademskim krugovima, kao i među kolegama na KCUS-u, ambiciozni Kandić se brzo pozicionirao kao ugledan stručnjak i hirurg, unatoč tome što su iskustva mnogih njegovih pacijenata govorila drugačije. Kada je 2007. godine na Medicinskom fakultetu ostalo upražnjeno mjesto šefa katedre za hirurgiju, za tu poziciju u opciji su bila dvojica kandidata: Zuvdija Kandić i prof. dr. Ismet Gavrankapetanović, tadašnji šef Klinike za ortopediju i traumatologiju Kliničkog centra i šef Instituta za naučno-istraživački rad i razvoj. Pozicija je pripala dr. Gavrankapetanoviću, čiji je brat Faris u to vrijeme bio generalni direktor KCUS-a. No, Kandić, koji je također uživao veliku podršku Farisa Gavrankapetanovića, nije tako lako odustao od borbe za fotelju, pa se u njegovoj agendi ubrzo našlo mjesto šefa Klinike za opštu i abdominalnu hirurgiju.

Šefovska pozicija na KCUS-u

U prilog Kandićevom izboru za šefa klinike je išlo to što se tadašnji šef pomenute klinike dr. Haris Tanović našao u nemilosti Farisa Gavrankapetanovića što zbog svoje bliskosti strukturama SDP-a, što zbog činjenice da je tih dana u javnost procurila priča kako je Tanović prilikom operacije u želucu pacijentice M.Š. zaboravio gazu. Pacijentica je tužila i Tanovića i Klinički centar i Tanović je nakon tog skandala ekspresno smijenjen sa mjesta šefa Klinike, a na njegovo mjesto postavljen je Zuvdija Kandić, uprkos tome što su mnogi ljekari glasno isticali da je bilo i znatno stručnijih kandidata za tu poziciju – poput izuzetno cijenjenog abdominalnog hirurga prim. dr. Šefika Bešlića.

Bilo kako bilo, dr. Zuvdija Kandić je 2007. postao šef Klinike za opštu i abdominalnu hirurgiju i na tom mjestu zadržao se sve do 2013. godine, paralelno razvijajući uspješnu privatnu praksu u Starom Gradu. Sposobni Kandić je u međuvremenu zbrinuo i svoje dvije kćerke i sina, koji su se svi zaposlili na klinikama KCUS-a.

U ljekarskim krugovima godinama se spekulira da je pored bavljenja medicinom, dr. Kandić višemilionsko bogatstvo stekao i izvjesnim ilegalnim “dopunskim djelatnostima”, no to nikada nije dokazano.