Crna Gora: Državni udar na sirotinju

288
Foto: gov.me

Crna Gora je u protekla tri mjeseca doživjela dva državna udara. Prvi je, kako tvrdi vlast, pokušan 16. oktobra na dan parlametarnihi zbora. Još se nagađa koga je organizovao – vlast optužuje opoziciju, opozicija tvrdi da je to farsa u režiji vlasti i odlučila je da bojkotuje crnogorski parlament dok se taj slučaj detaljno ne rasvijetli.

Ovaj drugi “državni udar” nije jednačina sa više nepoznatih. Izvela ga je u decembru Vlada novog premijera Duška Markovića u vidu budžeta za 2017. godinu, koji je usvojen uoči Nove godine. Pored Demokratske partije socijalista, zeleno svjetlo dali su mu poslanici Bošnjačke stranke i Hrvatske građanske inicijative. Opozicija je i to skupštinsko zasjedanje bojkotovala.

Poznate su i žrtve – majke sa troje djece i (ostali) siromašni građani. Vlast je istovremeno poštedjela tajkune koji redovno ne plaćaju porez. O tome svjedoči podatak da od 700 miliona eura neplaćenih poreza Vlada planira da u ovoj godini naplati svega 12 miliona! A porez godinama duguju poznati miljenici Mila Đukanovića i ostalih čelnika vlasti.

Sve je to ovako opisao Izet Bralić, član Predsjedništva opozicione Socijaldemokratske partije:

“Vlada Crne Gore, predvođena DPS-om, je u susret Novoj godini kroz budžet za 2017. odlučila da izvrši svojevrsni ‘državni udar’ na srednji sloj i siromašnije građane Crne Gore. Prava slika te njihove namjere je demagoško smanjivanje plata funkcionera za samo osam odsto, koje su povećane po 50 odsto prošle godine, dok se majkama smanjuju nadoknade 25 procenata”.

Protest majki

Ukupni budžet za 2017. godinu iznosi 2,005 miliona eura. Za pokriće svih troškova nedostajaće 455 miliona, koji će biti obezbijeđeni kreditima, a kapitalni budžet je 283 miliona eura. Na otplatu duga potrošiće se 221 milion, a kamate iznose 98 miliona. Realni rast ekonomije u ovoj godini Vlada je procijenila na 3,2 odsto, a BDP na 3,9 milijardi eura.

Naknade za majke sa troje i više djece izglasane su polovinom prošle godine glasovima SDP-a i ostale opozicije.

Majke iz Bijelog Polja, koje su ostvarile pravo na naknadu po osnovu rođenja troje i više djece, protestovale su 30. decembra prošle godine ispred zgrade bjelopoljske Opštine, nezadovoljne zbog odluke Vlade da im smanji naknade za 25 odsto.

Sabira Karahmetović kazala je da majke neće odustati od svojih zahtjeva. Rosanda Peković najavila je da će formirati odbor majki iz Bijelog Polja, uz poruku: “Svi zajedno ćemo tražiti vanredne parlamentarne izbore, jer je ova vlast beskrupulozna. Još nisu kako treba ni sjeli u fotelje a donose mjere kojima dotatno ugrožavaju najugroženije u Crnoj Gori – majke i djecu“.

Sljedeći protest u Bijelom Polju majke su zakazale za 6. februar, a dva dana kasnije biće u Podgorici organizovan protest majki iz svih gradova Crne Gore.

“Jasno je da je ovogodišnji budžet prije svega koncipiran ka stabilizaciji javnih finansija ili kako se to popularno zove ka konsolidaciji javnih finansija. Fiskalna odgovornost nalaže da Vlada pravi napore u smislu smanjivanja deficita i usporavanja rasta državnog duga pa za potrebom takve aktivnosti ne može biti dvojbe. U tom smislu su i planirane određene restrikcije koje imaju za cilj da tekuću potrošnju svedu u raspoložive okvire – izvorne prihode, budući da je prekomjerna potrošnja ključni generator budžetskog deficita, a time i državnog duga u dužem roku“, kaže ekonomski analitičar Vasilije Kostić.

Prema njegovom mišljenju, prekomjerna potrošnja u dužem roku čini javne finansije neodrživim tako da se radi o nečemu što je neminovnost. Ipak, veliko je pitanje da li će biti potrebe i za dodatnim restikcijama.

“Kada se govori o restrikcijama skloni smo da njih posmatramo jednodimenzionalno – u kontekstu pravičnosti i socijalne pravde i ako je to vrlo rastegljiv i subjektivan koncept, pa stoga i lako manipulativan. Moje gledište je uslovljeno kontekstom u kome se nalaze javne finansije i potrebom da se one učine održivim, a sa tim i održe sva neophodna socijalna davanja – kojih je sve više. Na taj način i posmatram umanjenje naknada majkama, a istini za volju treba reći da je taj zakon – po načinu donošenja, implikacijama koje su potpuno suprotne od željenih – naročito što sklanja radno sposobnu žensku populaciju iz procesa rada i po još mnogo čemu – uniomnogo nedoumica i pokrenuo mnoga pitanja od političkih, ekonomskih, socijalnih, etičkih, fiskalnih“, objašnjava Kostić.

Opširnije na portalu Al Jazeere

Izvor: Al Jazeera