U sarajevskoj knjižari “Svjetlost” 5. oktobra održana je nesvakidašnja promocija, odnosno predstavljanje knjige “Goti u Bosni – Tragom pisma Bošnjaka Hitleru”, autorice prof. dr. Bisere Suljić-Boškailo.
Promociji je, među ostalim istaknutim gostima, prisustvovao i dr. Haris Silajdžić kojeg je autorica zamolila da iz svog ugla kaže nešto o ovoj knjizi, te zašto je on preporučuje često na svojim predavanjima širom svijeta.
“Zašto preporučujem knjigu “Goti u Bosni”? O prisustvu Gota u Bosni i Hercegovini se iz raznih razloga, uključujući ideološke razloga, nije govorilo, a Bisera govori o tome. Podsjetimo se samo jedne pjesme, “mi nismo Goti mi smo Slaveni, ko drugačije misli osjetiće našu pest…”. To su ti ideološki razlozi koji su sprječavali mlađe generacije da uče istinu o tome… Mislim da zbog toga generalno treba pisati ovakve knjige, jer naša prošlost je dobrim dijelom iskrivljena.
Ja mislim da je ovo djelo vrijedno, da ponovim, i iz razloga, što nažalost, imamo i namjerne falcifikate prošlosti Bosne i Hercegovine… A iz razloga zbog čega smo imali i ovu prošlu agresiju na Bosnu i Hercegovinu. Iz istih razloga.
Mi znamo da historija treba da bude učiteljica života i da bazira na istini, međutim istina je nažalost, to znamo iz iskustva, nauka koja služi politici i ona je grana politike, i ne samo kod nas već i inače. I tako kada čovjek naiđe na jedno ovakvo odvažno djelo u kojem se kažu neke istine, ja mislim da je i zbog toga treba preporučiti i čitati. A knjiga je napisana između ostalog dobro i hrabro.
Ova knjiga je napisana o zemlji koja je stara koliko je i staro pamćenje. Radi se o stanovništvu od kojeg starijeg u Evropi nema. To su činjenice koje je nauka i dokazala, mislim na DNK”, rekao je Silajdžić.
On je ovom prilikom govorio o raznim važnim činjenicama bosanske prošlosti o kojoj i ova knjiga govori, zaključivši da je priča o Gotima složena stvar i da zahtijeva i dalje temeljite studije koje tek predstoje, jer znamo da su Goti u Bosni ostavili svoj ideološki, lingvistički, politički i vjerski trag.
Silajdžić je posebno istakao da treba obratiti pažnju na dio knjige koji govori o bosančici, kao jednom o najstarijih pisama, koja je slična gotskom, te ilirsko-mezafskom pismu. O tome čitaoci mogu više čuti iz priloženih video klipova.
U diskusiji su učestovali i dr. Muamer Kalić, prof. Faruk Dizdarević, Amire Džirlo i dr.
Književnik Faruk Dizdarević je istakao kako zna iz pouzdanih izvora da je ova knjiga izazvala izvjesno uzbuđenje među savremenim bosanskim historičarima i dodao:
“Iako se to ne govori, i o tome ne piše, ali ja to veoma dobro znam. Pored toga ona je postavila znak pitanja i pred filolozima bosanskim”, rekao je Dizdarević.
Autorica knjige Bisera Suljić-Boškailo je istakla kako o knjizi najviše interesa iskazuju studenti i mladi ljudi koji hrabro koračaju naprijed i traže istinu. Danas uz pomoć nauke i tehnike, istakla je ona, lakše im je doći do prave istine.
“Ova knjiga je jedan od prvih koraka ka istini zemlje Bosne i bosanskog pism”, kaže autorica knjige.