Naslovna » Intervju, Iz minute u minutu, Politika » Zukorlić: Više volim ‘iskrenog četnika’ Nikolića

Glavni muftija Islamske zajednice u Srbiji Muamer ef. Zukorlić, najmlađi je muftija u Evropi, a možda i u svijetu, čovjek kojeg jedni doživljavaju kao borca za prava Bošnjaka, a drugi ga osporavaju i optužuju za rušenje državnih institucija Republike Srbije, čovjek koji je uzburkao Srbiju svojim političkim angažmanom, u intervjuu za Fenu kaže da je zadatak Bošnjaka uspostava i jačanje bošnjačkih nacionalnih institucija, te da je interes svih Bošnjaka svijeta očuvanje i izgradnja države Bosne i Hercegovine kao matice.

Zukorlić naglašava da se kapacitet i kvalitet jednog naroda mjeri njegovom snagom da bude organiziran, odnosno civiliziranost jednog naroda procjenjuje se njegovom sposobnošću da bude organiziran, a „mi imamo raskorak između onoga što je dubinska, bošnjačka i islamska kultura u pogledu onoga što predstavljamo kao nacionalni korpus koji je lišen institucionalnog života skoro 100 godina. Dvadeseti vijek je obilježila bošnjačka nacionalna obezglavljenost koja je dovela do toga da imamo krizu u institucionalnom smislu, u individualnom hvala Bogu ne“.

Zato je naš nacionalni zadatak uspostava i jačanje bošnjačkih nacionalnih institucija koje će objediniti Bošnjake BiH, Sandžaka, Kosova, Makedonije, dijaspore. Bošnjački nacionalni interes “broj jedan” za sve Bošnjake svijeta je očuvanje i izgradnja države BiH kao matice.

Na pitanje o “animozitetu Sarajlija prema Sandžaklijama“, Zukorlić kaže da je to antibošnjački projekt koji ima korijene u Beogradu i čiji su protagonisti, nažalost, probeogradski i antimuslimanski igrači ovdje u Sarajevu, koji ovdje igraju na razjedinjavanju i atomizaciji „jer će prvo dijeliti ljude na Bosance i Sandžaklije, a potom na Sarajlije i nesarajlije, vratničane i bistričane, znači, atomizacija kojoj nema kraja i koja ima za cilj potpunu denacionalizaciju Bošnjaka, obezglavljivanje Bošnjaka i okretanje jednih protiv drugih.

To Bošnjaci moraju smatrati kao maligni karcinom i tome se moraju suprotstaviti – kaže Zukorlić.

Smatra pogrešnim tezu da se treba odreći nacionalnog, zbog multietničke strukture BiH jer „onda na jednoj strani imamo dekadencu ili potpuno zaostajanje nacionalnog, a na drugoj strani imamo one koji misle da po svaku cijenu treba afirmirati nacionalno a zapostaviti državno, a to su dvije trake puta koje treba da se dopunjuju“.

Moj akcent je na institucionalizaciji bošnjačkog nacionalnog identiteta, interesa i djelovanja. U tom pogledu mislim da je osnivanje Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti (BANU) jedan od najvažnijih iskoraka. Sada je neophodna afirmacija i aktiviranje tog projekta – kaže Zukorlić.

Pojašnjavajući funkciju i cilj BANU-a, sandžački muftija kaže da je to društvo mislećih ljudi koji se bave naučnim istraživanjima i obrazovanjem, te da je ta institucija nastala kao nacionalna potreba svih Bošnjaka svijeta i „da je sreće da je još mnogo ranije formirana, ali eto onog trenutka kada je stanje sazrjelo a to je godinu dana od osnivanja“.

Bošnjačka nacionalna fondacija također je strateški projekt „iz razloga što imamo situaciju da je nedovršena država BiH dovela do toga da institucije s tradicijom poput pozorišta, muzeja, prosto nemaju svoj budžet, nemaju onoga ko će o njima voditi brigu da bi preživjele.

Činjenica je da nedostaje sloboda u pojedinim institucijama države BiH koje bi trebale da budu u službi građana. Pa imamo paradoks da institucije koje su finansirane od građana sav svoj kapacitet koriste da razaraju vjersko i nacionalno tkivo, odnosno identitet tih građana – smatra Zukorlić.

Kao primjer navodi da su Jevreji imali Svjetski jevrejski kongres dok nisu imali državu, te su iz tog kongresa servisirani svi nacionalni interesi Jevreja svijeta, „a mi, muslimani, valja nam učiti i uzeti mudrost gdje god je nađemo“.

- I nama je sada potreban svjetski bošnjački kongres, zato što imamo nedovršenu državu BiH, koja ne može servisirati ni interese samih građana BiH, a kamoli mene kao Bošnjaka izvan BiH. Prema tome, ja sam zakinut i imam pravo na dodatne mehanizme i neću se pomiriti dok se ti mehanizmi ne naprave. Zadatak broj jedan je institucionalizacija bošnjačkog nacionalnog tijela – naglašava Zukorlić.

Kaže da je BANU svojevrsni nacionalni mozak bošnjačkog naroda i jedina je institucija toga tipa, jer prosto ne postoji misleće tijelo koje se bavi naučnim istraživanjima, promišljanjem, temama od izuzetnog značaja za bošnjački nacionalni opstanak. To je nešto što imaju svi narodi i sve nacije svijeta. S obzirom na nedovršene nacionalne procese u pogledu državotvornosti i u pogledu kulturologije i ostalih segmenata identiteta, evo mi to činimo. Očekujem da će BANU vršiti svoju ulogu u skladu s izazovima i potrebama – kaže Zukorlić.

U nastavku razgovora navodi da Bošnjaci nacionalni identitet crpe iz svog etničkog porijekla i etničke bošnjačke predislamske i predslavenske tradicije „ali isto tako najznačajniji aspekt našeg identiteta je naša islamska tradicija, i mi smo najpozvaniji da sopstveni identitet afirmiramo kroz znanje, obrazovanje i nauku, što jeste jedan od osnovnih principa naše islamske tradicije, jer je prva kur'anska poruka ‘uči u ime tvoga Gospodara koji stvara'“.

Djelovanje udruženja Bošnjaka u Evropi i svijetu mnogi nazivaju pan-bošnjačko buđenje, iako je to kolokvijalni izraz, muftija je rekao kako je to za njega prihvatljiv izraz, jer je to definitivno novi talas bošnjačkoga buđenja.

Nažalost, talas koji se desio devedestih godina 20. vijeka kroz politički pokret SDA, koja je pokušala objediniti sve Bošnjake Balkana i dijaspore, doživio je svojevrsni neuspjeh, a sada je na nama da ne dozvolimo da zbog neuspjeha jednog političkog projekta mi odustanemo od elementarnih nacionalnih interesa, a jedan od ključnih interesa jeste uvezivanje Bošnjaka ma gdje oni živjeli – pojašnjava Zukorlić.

S obzirom na činjenicu da BiH kao matična država svih Bošnjaka nije tako ustavno ustrojena, da bi bila nacionalna država koja se brine o Bošnjacima izvan BiH, Zukorlić je naglasio da to predstavlja obavezu više da imamo alternativne oblike organizovanja, a jedna od tih organizacija je Bošnjačka kulturna zajednica, „koja je već prerasla u kulturno-nacionalni projekt i pokret koji je krenuo iz Sandžaka prema svijetu, s ambicijom kulturne organizacije koja će biti bliska i neće se baviti elitističkom kulturom i umjetnošću, već svim segmentima oživljavanja i baštinjenja bošnjačke kulture, zapravo predstavljat će faktor povezivanja svih Bošnjaka na Balkanu i u svijetu općenito“.

O aktuelnoj situaciji unutar Islamske zajednice Srbije i Sandžaka muftija Zukorlić kaže kako se beogradski režim ne miri s činjenicom da u BiH i Sandžaku postoji slobodna Islamska zajednica, jer je cijeli 20. vijek bio obilježen time da je Islamska zajednica bila kontrolirana od režima u Beogradu i da je korištena da legalizira antimuslimanske i antibošnjačke projekte.

Bošnjaci se izbacuju iz Ustava dok tamo neka ‘ahmedija’ sjedi u parlamentu i legalizira taj antimuslimanski i antibošnjački čin; kada se ukidaju neka prava, kada se vrši diskriminacija, uvijek je postojala ta ‘dežurna ahmedija’ koja je simbolički to legalizirala. Reformom u Islamskoj zajednici 1993.godine to smo zaustavili i izborili se za autonomnost Islamske zajednice, koja je garantirana Ustavom te države – kaže Zukorlić.

Međutim, dodao je, kada nisu mogli zaustaviti projekte da se i mi pretvorimo u poltrone prema državnom režimu u Beogradu i da služimo njihovim, a ne našim islamskim i bošnjačkim interesima, oni su pokušali oteti Islamsku zajednicu. Kada u tome nisu uspjeli onda su je pokušali pocijepati, i uspjeli su nažalost da 20-tak i više imama izdvoje i navodno formiraju paralelnu Islamsku zajednicu.

Naglasio je kako je to antiustavni, anticivilizacijski, antizakonski, antihumani čin, “to je direktna agresija Beograda na Islamsku zajednicu, te prema tome, tu je Zilkić potpuno nebitan faktor, jer da nije Zilkić, onda bi bio neko drugi. To je projekt beogradskog režima kojim treba da se otupi oštrica ovog slobodarskog pokreta koji je nastao u Islamskoj zajednica Sandžak“.

Zukorlić je ponovio da je to atak na slobodu, i vjersku i nacionalnu, i pokušaj da se Bošnjaci kroz Islamsku zajednicu ponovno poltroniziraju, a „mi ne prihvatamo poltronski odnos prema državi, mi želimo partnerski odnos što jeste predviđeno Ustavom države, ali i što jeste naše duhovno i civilizacijsko pravo“.

Znači to nije problem unutar muslimana Sandžaka, jer vi znate da smo mi Sandžaklije najsložniji narod na svijetu, prema tome, to je bio i ostao projekt Beograda, kojim je trebalo oslabiti i naš vjerski i nacionalni razvoj i ugroziti slobodarski pokret Bošnjaka koji je krenuo iz Sandžaka jer je Islamska zajednica bila gnijezdo iz koje je nikao Internacionalni univerzitet u Novom Pazaru, iz kojeg je organizirana vjerska nauka, oživljena vakufska imovina, oslobođeno Bošnjačko nacionalno vijeće, to su bili veliki nacionalni projekti koje je Beograd opstruirao- precizira sandžački muftija.

Na pitanje hoće li se politička situacija u Srbiji promijeniti izborom Tomislava Nikolića za predsjednika, Zukorlić je bez okolišanja napravio distinkciju između doskorašnjeg srbijanskog predsjednika Borisa Tadića i novoizabranog Tomislava Nikolića rekavši “da će se situacija promijeniti tako da ćemo imati potpuno demaskiranu i jasnu srpsku politiku prema Bošnjacima“.

Ako biram između ‘licemjernog demokrate’ i ‘iskrenog četnika', više volim imati ovog drugog za kojeg znam šta mi misli, a to sam rekao i u Beogradu, a evo ponavljam i vama u Sarajevu -kazao je Zukorlić.

Pojašnjava da je do sada na sceni bila maskirana antibošnjačka politika simbolizirana u Borisu Tadiću koji je bio „evropski ljubimac i koji je protiv Bošnjaka i iz BiH i Sandžaka mogao raditi što hoće“.

Kaže da je Tadić jedno pričao u Beogradu, drugo u Banjoj Luci, treće u Bruxellesu, četvrto u Ankari, a sada ćemo imati jasnu politiku, a onda ćemo se morati prema toj politici odrediti, jer će Nikolić „voditi politiku koja će biti jasna i transparentna“.

Ja sam se borio za obaranje Borisa Tadića, nisam se borio za dovođenje Tomislava Nikolića, to je ogromna razlika, ali smatram da je ovo bolje rješenje i za Sandžak i za BiH jer ćete imati potpuno jasnu situaciju i znat ćete šta vam predsjednik Srbije misli.

U intervju za Fenu sandžački muftija nije želio komentirati aktuelnu političku situaciju u BiH nakon koalicionih prekomponiranja rekavši kako se ne bavi dnevno-političkim pitanjima u BiH.

Ja promatram tu scenu u mjeri u kojoj ona ima nacionalne implikacije i u mjeri u kojoj ima sandžačke implikacije, jer je moj problem što sam ja principijelno za promjene, ja kažem ‘i kad nemate kreča krečite sobu tako što ćete pomjeriti ormare i počistiti prašinu'- kazao je na kraju razgovora sandžački muftija Muamer ef. Zukorlić, koji je u petak boraveći u Srebrenici najavio da će se registrirati u toj općini kako bi na predstojećim lokalnim izborima mogao glasati za izbor načelnika Općine Srebrenica.

Izvor: FENA, foto: klix.ba

facebook komentari:

2 Odgovora na “Zukorlić: Više volim ‘iskrenog četnika’ Nikolića”

  1. Mozda je i ispravno ovakvo razmisljanje uvazenog nam efendije Zukorlica.Uvjek je lakse covjeku kada zna sa kim ima posla.Za Nikolica se tacno zna da je deklarirani cetnik,cime se i on sam ponosi i molim ljepo.Tesko je sa Tadicem koji jedno govori,drugo misli a sasvim trece radi.Jedini spas nas bosnjaka sandzaka vidim u nasem jedinstvu ma gdje bili.Pozzzzzz

    Komentariši
  2. qwertyy 23. Juni 2012.

    Ko moze ovog cetnika da voli od nas muslimana? On je seseljov covek, do juce je ratovo sa nama, klao bosnjake, ubijao na razne nacine i neko da ga voli.. Sramota!

    Komentariši

Napiši komentar