Sanela Jenkins: Moramo više vjerovati u sebe i našu Bosnu

Novinari agencije Anadolija (AA) obavili su ekskluzivni intervju sa svjetski poznatom poslovnom ženom, filantropkinjom, humanitarkom i bosanskom lobostkinjom Sanelom Jenkins. Bogata je, poduzetna i utjecajna, ali ujedno skromna i spremna pomoći svima. Živi na realiciji Los Angeles-London-Sarajevo. Bosna joj je životna rana, nada i inspiracija. U znak sjećanja na brata koji je poginuo o opkoljenom Sarajevu osnovala je Fondaciju “Sanela Diana Jenkins”, a na Univerzitetu UCLA u Los Angelesu otvorila je Centar “Diana Jenkins Clinic for International Justice”, s ciljem da svi zločinci izađu pred lice pravde.

Izazivate divljenje Bosanaca i Hercegovaca zbog filantropskog rada, humanitarnih akcija i podizanja dostojanstva građana ove zemlje. Narodu kojeg truju politika i nacionalizam, ljudi kao vi bude nadu u bolju budućnost. Kako vratiti osmijeh na lice zabrinutog naroda?

To je dobro pitanje. Mi jesmo zabrinut narod jer je dosta nepravde učinjeno ovoj zemlji u prošlom vijeku. To što smo zabrinuti, ne znači da smo u bezizlaznoj situaciji. Ako budemo više vjerovali u sebe, i stvari će se početi mjenjati. Mislim da je vjerovanje u naš cilj i istrajavanje na tom cilju, a to je sačuvati suverenitet, multietničnost i integritet, glavni preduslov za opstanak i razvoj ekonomije. Ako postavimo te stvari kako treba, naći ćemo i put do osmijeha.

Šta vaši prijatelji iz svijeta politike, ekonomije, show businessa misle o BiH? Da li je opao interes za ovu zemlju?

Naprotiv, mislim da interes raste sve više. Dobro je da je opao interes u humanitarnom smislu, jer mi smo izašli iz rata. Sada trebamo promovisati zemlju kao turističu destinaciju i zemlju u koju treba ulagati. Moramo preći u fazu investiranja i ponuditi ono u čemu imamo prednost.

Vjerujemo da kao veliki patriota razmišljate o tome kako poboljšati stanje u BiH. Imate li ideju kako krenuti naprijed?

O tome non-stop razmišljam i razgovaram sa prijateljima. Ideja ima mnogo, ali je pitanje na koji način ih realizovati. Za te stvari se mora poklopiti dosta faktora. U ovoj fazi je važno sačuvati granice i integritet. Ustav treba korigovati, ali ne tako da se poluge odlučivanja daju onima koji otvoreno pozivaju na secesiju. Vjerujem da ćemo proći ovu nestabilnu fazu i da ćemo u budućnosti, kad bude više onih koji razmišljaju kao Alternativni klub iz Trebinja i Čeda Jovanović, svi zajedno imati puno svjetliju budućnost. Vjerujem da Beograd i Srbija, i pored ovakvih rezultata na izborima, imaju ljude koji će nazivati istoriju pravim imenom i zbog sebe napustiti naslijeđe iz 90-tih. Zna se šta je proizvod tog naslijeđa, koji na kraju, najviše smeta Srbiji. Međutim mi moramo i dalje nastaviti jačati normalnu i prosperitetnu BiH, bez obzira što drugi koče njen razvoj.

Razmišljate li vi o ulasku u politiku?

Ne mora se držati neka pozicija da bi se bilo u politici. Ja sam u politici već odavno, a rezultate znamo, 2:0 za nas.

Često organizirate prijeme kojima prisustvuju mnoge slavne ličnosti iz svijeta shobiza, politike, poduzetništva… Da li ste imali priliku ponuditi im jela iz tradicionalne bosanske kuhinje? Koje se bosansko jelo najviše sviđa vašim prijateljima Bono Voxu, Cindy Crawford ili Georgeu Clooneyu, Sean Pennu ili Kid Rocku?

Ponosna sam da vam kažem da moju djecu čuvaju moji roditelji i žene koje su iz Bosne i Hercegovine. U mojoj kući u Los Angelesu (Malibu) se govori bosanski jezik i jede bosanska hrana. Znate glavne aktere u našoj kuhinji kao što su sarma, pita, krompir, bosanski lonac itd. Sve su to probali i moji gosti. Sviđa im se sve, ali mislim da im je pita posebno draga.

Da li ste u prilici sretati mlade Bosance u Americi. Mogu li oni postati snaga ove zemlje?

Oni su već snaga ove zemlje, i to postaje prepoznatljivo. Ta snaga će biti i veća svakim danom, jer mi imamo desetine hiljada školovanih i uspješnih ljudi po svijetu. To nismo imali 90-tih godina. Prema tome, ta snaga je prisutna i ona raste.

Kakvi su rezultati “Diana Jenkinks Clinic for International Justice” koju ste osnovali kako biste pomogli da svi ratni zločinci budu izvedeni pred sud?

Sa rezultatima sam jako zadovoljna. Američki studenti na na UCLA Univerzitetu u Californinji uče o dešavanjima za vrijeme agresije na našu zemlju. Grupa tih studenata je posjetila Sarajevo i Srebrenicu i direktno se mogla uvjeriti u ono o čemu su učili. Prošle sedmice sam sa svojim saradnicima bila u Hagu i dobila sam sve informacije vezane za dinamiku suđenja Mladiću i Karadžiću. Zločinci su u zatvoru i to je dobro, ali nažalost, njihov projekat je još uvijek živ na terenu i žrtve to osjećaju. U presudi protiv Srbije je rečeno da su genocid počinili Vojska i Policija Republike Srpske. Danas, policija pod istim imenom postoji u srcu Evrope. Zar nije to sramota za demokratski svijet?

Majke Srebrenice vas smatraju velikom prijateljicom. Hoćete li ponovo za 11. juli doći u Potočare?

Majke Srebrenice su hrabre žene, a s nekima od njih sam se i upoznala. Potpuno ih razumijem jer djelimo istu bol. Nadam se da ću uspjeti da i ove godine dođem u Potočare i da se vidim sa majkama Srebrenice.

Šire masu su vas detaljnije upoznale nakon pomoći koju ste pružili bivšem članu Predsjedništva BiH Ejupu Ganiću i generalu Jovanu Divjaku, konkretno u smislu plaćanja kaucije za njihovu odbranu sa slobode. Šta je bio razlog vaše pomoći Divjaku i Ganiću?

To je prije svega bila borba za Bosnu i Hercegovinu. Mi smo mali narod, ali kad je u pitanju država treba imati hrabrosti i uletjeti u vatru. Pokazali smo da smo u stanju spremni dići glavu i boriti se. Moram vam reći da sam u borbu za Ganića i Divjaka ušla uz podršku predsjednika Harisa Silajdžića. To je čovjek kome bezrezervno vjerujem i s kojim ću uvijek uletjeti u vatru kad je Bosna u pitanju. Naravno tu moram pomenuti i hrabre ljude koji su učestvovali u tim akcijama, a koji su dio ekipe okupljene oko Dr. Silajdžića, kao što su tadašnji ministar inostranih poslova Sven Alkalaj, savjetnici dr. Silajdžića Adnan Kapo i Damir Arnaut, tadašnji ambasador BiH u Austriji Haris Hrle i naravno moja dva prijatelja koji vode Fondaciju Admir i Adnan Pašić. Divjak i Ganić, 2:0 za BiH.

Osnovali ste Fondaciju “Sanela Diana Jenkinks” u znak sjećanja na vašeg brata koji je poginuo u ratu. Da li se 17 godina nakon rata dovoljno sjećamo ljudi koji su poginuli za ovu zemlju?

Ponekad imam osjećaj da se baš ne sjećamo tih ljudi. Moramo to non-stop ponavljati, pa makar to nekom ličilo na parole, da ne smijemo izdati one koji su dali živote za ovu zemlju. Oni nisu dali živote za nepravdu, podjele i beznađe. Opstali smo jer su oni vjerovali u onaj osmijeh iz prvog pitanja. Ne smijemo dijeliti zemlju, njenu teritoriju, imovinu, granice i sve što je čini suverenom. Moja je i Banja Luka i Trebinje i Široki i Bihać i Goražde, podjednako kao Sarajevo. To su nam omogućili oni koji su poginuli, ne samo za BiH, nego za civilizacijske vrijednosti. Čuvajmo to.

Kako definirate smisao postojanja Fondacije? Koji su aktuelni i budući projekti?

Fondacija je tu da pomogne koliko možemo. Ne možemo pomoći svima, ali onima kojima pomognemo njima je to bitno i vratimo im osmjeh na lice. Kad je u pitanju budući rad i projekti, nećemo puno mijenjati kurs rada. Pomagaćemo bolesnim, starijim i iznemoglim, povratnicima a ponajviše djeci i mladima.

Znamo da nerado govorite o novcu koji poklanjate u humanitarne svrhe. Ipak, možemo li saznati okvirne brojke?

Fondacija je u proteklom periodu podržala dosta projekata, a o brojkama ne bih sad govorila. Tu naravno ne računamo lobiranja za BiH u svijetu i druge strateške stvari koje smo uradili za BiH. Nek o tome piše istorija, a naše je da radimo.

Šta smatrate svojim najvećim uspjehom?

O ličnim uspjesima je teško govoriti, pustimo neka o tome drugi sude.

Realizirali ste se i u privatnom businessu. Ima li na tom polju nešto novo?

Glavni projekat kojim se trenutno bavim je set bezalkoholnih pića NEURO. Posao odlično napreduje i NEURO postaje globalno važan biznis.

Govorili ste o mogućnosti plasmana vašeg proizvoda Neuro Drink, koji je na neki način postao i”piće Hollywooda” na tursko tržište, odnosno o početku proizvodnje u Istanbulu. Imali novosti na tom polju?

Sad za sad smo skoncentrisani na Sjevernu i Južnu Ameriku. To je ogromno tržište i ekspanzija je u toku. Kad završimo taj dio, naravno slijedi ekspanzija dalje. Prošle godine sam boravila u Turskoj i obavila razgovore sa nekim turskim biznismenima. Naravno, Turska je na samoj listi prioriteta našeg širenja.

Šta mislite o trenutnoj ekonomskoj, ali i političkoj moći Turske? Da li planirate odlazak na odmor u ovu zemlju?

O Turskoj se puno priča u svjetskim poslovnim krugovima. Prisustvovala sam takvim razgovorima. Turska je odlično pozicionirana zemlja, na važnoj strateškoj tački. Predstavlja most između Evrope i Azije, između Mediterana i Crnog mora. To daje Turskoj posebnu dimenziju. Zato se ta zemlja cijeni. Očigledno je da je došlo do ogromne ekspanzije u posljednjoj deceniji zahvaljujući viziji i upravljanju novog turskog političkog liderstva. Tursku neko može voljeti ili ne, ali je sigurno svi cijene. Turska je postala vidljiva na svjetskoj političkoj sceni, pogotovo u svjetlu posljednjih dešavanja u Sjevernoj Africi i na Bliskom Istoku. Kad je u pitanju odmor, moram vam reći da sam još 1998. godine boravila u prelijepim turskim odmaralištima. Naravno, ponovo ću doći kad nađem vremena.

Izvor: AA

facebook komentari:

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>