Ugljanin: Pitanje Sandžaka i pitanje Bošnjaka može riješiti samo međunarodna zajednica

0
61
Foto: Anadolija

Pitanje Bošnjaka i Sandžaka može riješiti međunarodna zajednica, izjavio je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) Sulejman Ugljanin aktuelni predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća (BNV), pojašnjavajući položaj Bošnjaka u Srbiji.

Prema zvaničnim rezultatima izbora za Bošnjačko nacionalno vijeće (BNV), nakon prošle nedjelje održanih izbora za savjete nacionalnih manjina u Srbiji, lista “Samoopredjeljenje“ koju predvodi aktuelni predsjednik i osnivač BNV-a i lider Stranke demokratske akcije SDA Sandžaka Sulejman Ugljanin, u budućem sazivu Vijeća, prema zvaničnim podacima, će imati 14 od ukupno 35 vijećnika i neće sama moći da formira većinu. Na drugoj poziciji je lista “Matica bošnjačka“ koju je predvodio bivši muftija, sadašnji lider Stranke pravde i pomirenja (SPP) Muamer Zukorlić, sa osvojenih 13 vijećnika. Lista “Vakat je“, sastavljena od nezavisnih inteletualaca i podržana od strane Sandžačke demokratske partije (SDP) Rasima Ljajića, će sa osam vijećnika ući u novi mandat tog predstavničkog tijela Bošnjaka u Srbiji.

Nosilac pobjedničke liste „Samoopredjeljenje“ Sulejman Ugljanin u razgovoru za AA ističe da je ključna poruka ovih izbora što su oni održani kao velika svečanost i da su Bošnjaci potvrdili da su jedan veliki, zreo evropski narod.

Realizacija predizbornog programa, kako navodi, koji su tokom predizborne kampanje tumačili i objašnjavali ljudima, će biti prvi zadatak novog saziva Bošnjačkog nacionalnog vijeća (BNV).

“Prvenstveno smo pojasnili pojam ‘samoopredjeljenje’, šta znači za Bošnjake, i da Bošnjaci vide koliko su za ovih trideset godina učinili po tom pitanju. Idemo na realizaciju našeg predizbornog programa“, kazao je Ugljanin.

U prvih pet tačaka programa liste „Samoopredjeljenje“ je sprovođenje ustavnih reformi sa ciljem da se Bošnjacima Ustavom Republike Srbije utvrdi status konstitutivnog naroda, a bosanskom jeziku i pismu ravnopravan status sa srpskim jezikom i pismom.

Sprovođenje ustavnih reformi na principima regionalizacije i decentralizacije radi uspostavljanja političke i teritorijalne autonomije Sandžaka, u skladu sa demokratskom i slobodno izraženom voljom građana Sandžaka na referendumu o autonomiji Sandžaka, održanom 25. 26. i 27. oktobra 1991. godine; punopravno članstvo Republike Srbije u Evropsku uniju i NATO-u, kao i obezbjeđivanje prava Bošnjacima Sandžaka da uspostavljaju i razvijaju sve vrste odnosa i saradnje sa Bošnjacima Bosne i Hercegovine, koji ne mogu biti manjeg obima od specijalnih i paralelnih odnosa i saradnje srpskog naroda iz Bosne i Hercegovine sa svojim matičnim narodom u Srbiji. Takođe, rasvijetljavanje i procesuiranje svih ratnih i drugih zločina počinjenih nad Bošnjacima u Sandžaku u periodu od 1990. do 2000. godine i kažnjavanje odgovornih, kao i usaglašavanje nacionalne strukture zaposlenih u sudstvu, tužilaštvu, policiji i drugim državnim organima i službama sa javnim ovlašćenjima u Sandžaku, sa nacionalnom strukturom stanovništva u sandžačkim opštinama je u programu liste „Samoopredjeljenje“.

Ugljaninova lista “Samoopredjeljenje” i lista “Vakat je” koju je predvodio univerzitetski profesor Sait Kačapor potpisali su sredinom oktobra u Novom Pazaru Sporazum o saradnji na odbrani i zaštiti vitalnih bošnjačkih nacionalnih interesa i predizbornoj i postizbornoj saradnji. Potpisivanje tog sporazuma, podvlači Ugljanin, bio je normalan postupak dvije ozbiljne političke institucije i grupe ljudi zbog činjenice da od raspada SFRJ do danas državni organi Republike Srbije, odnosno „patološki dio državnih struktura“ u Sandžaku već punih 28 godina “u predizbornoj kampanji stvaraju atmosferu straha, sukoba i nervoze i na taj način hoće da prikažu krivu sliku o Bošnjacima”.

“Da prikažu međunarodnoj zajednici da su Bošnjaci nezreo narod, da ne znaju da se organiziraju i dogovoraju, da se svađaju, kako bi i dalje dobili pravo da Sandžak drže pod svojom ‘šapom’, što bi rekli. I da Sandžak, kao takav upišu u svoje zemljišnje knjige, na šta nemaju pravo. U tom sporazumu smo napravili dogovor da sve uložimo da izbori budu jedna svečanost, a glasanje svečani čin, uspjeli smo u tome. Pokušali su to da nam ugroze i preko izborne komisije“, pojasnio je Ugljanin.

“Kao što vidite uspjeli smo da organizujemo da tog izbornog dana bude jedna velika svečanost. Tada su Bošnjaci potvrdili da su jedan veliki, zreo evropski narod“, kazao je.

Vitalni interesi Bošnjaka su bili definisani u izbornim programima dvije liste, “Samoopredjeljene” i “Vakat je”, a u samom sporazumu, podsjeća Ugljanin, definisano je da bez obzira koja od dvije liste dobije veći broj glasova, bezuslovno se prihvata da lista sa većom podrškom formira Vijeće, a lista sa manje glasova pruži podršku.

Ugljanin je rekao da će raditi na što skorijem konstituisanju Bošnjačkog nacionalnog vijeća, uz napomenu da će se izborni rezultati poštovati, “formiraćemo Bošnajčko nacionalno vijeće i postavićemo koga mi hoćemo (na mjesto predsjednika), a ne onog koga hoće Beograd”.

Prema njegovim riječima, prvi ciljevi Bošnjačkog nacionalnog vijeća u novom mandatuće će biti da se Bošnjacima vrati ranije stečeno pravo naroda, koje su ranije imali u bivšoj SFRJ, i da se riješi status Sandžaka

“Ovdje u Sandžaku sudstvo, tužilaštvo, vojska, državna bezbjednost i druge snage bezbjednosti imaju isključivo represivnu ulogu. U ovom dijelu zemlje još niko nije kažnjen za ubijanje Bošnjaka… Za sitan saobraćajni prekršaj, ako ne platite dest hiljada dinara, odete deset dana u zatvor, a za ubijanje Bošnjaka ne dobija niko ništa. To moramo da riješimo, da bi to riješili, u našem programu će biti prvenstveno usaglašavanje nacionalne strukture u državnim organima sa javnim ovlašćenjima. Da se usaglasi struktura zaposlenih sa nacionalnom strukturom u gradovima gdje taj organ djeluje, da se pokrene postupak ko je počinio zločine nad Bošnjacima i da se počinioci tih zločina kazne kako se ne bi ponovili“, rekao je on i ponovio stav da „državni organi (Srbije) od devedesih godina imaju maćehinski odnos prema Sandžaku i neprijateljski odnos prema Bošnjacima“.

Na optužbe preko nekih medijada je Ugljanin sa vojnim strukturama devrdesetih godina podijelio 20.000 pušaka u Sandžaku, odgovara da se na taj način, nekome ko nije imao predizborni program, daje prostor da skine odgovornost sa „fašističkih struktura u Miloševićevo vrijeme“ za zločine nad Bošnjacima

“To daje legitimitet da se ponovo pokrene pretres kuća, zašto? Ako je tačno da je taj Ugljanin ili neko drugi podijelio 20.000 pušaka, a sedamnaest i po hiljada kuća pretreseno i našli samo 33 zahrđale i deset (pušaka) koje su ti vojnici prodali narodu, ukupno 43, gdje je ostatak? To je monstruozna pojava koja i dalje traje. Vrijeme je da se tome stane na kraj. Očekujem da međunarodna zajednica čuje ove riječi“, poručio je on.