Tribina u BNV o položaju Bošnjaka u zemljama regiona

0
210
Foto: akos.ba

Samo Bošnjaci nisu riješili svoja pitanja i harmonizacija unutarbošnjačkih odnosa u Bosni i Hercegovini, sa harmonizacijom tih odnosa sa bošnjačkim vijećima u Sandžaku, Crnoj Gori i Hrvatskoj, u perspektivi će predstavljati pomak za bošnjački narod u zemljama regiona, poručeno je večeras sa tribine “Položaj Bošnjaka u zemljama regiona” koja je održana u Glavnom uredu Bošnjačkog nacionalnog vijeća u Novom Pazaru, piše Akos.ba.

Na skupu ovog tipa organizovanom po prvi put govorili su predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća (BNV) Sulejman Ugljanin, predsjednik Vijeća kongresa bošnjačkih intelektulaca (VKBI) Nedžad Mulabegović i predsjednik Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori Mirsad Džudžević.

Predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća Sulejman Ugljanin je ponovio da u Srbiji i Crnoj Gori od devdesetih do danas niko nije odgovarao za zločine nad Bošnjacima i ukazao da je Sandžak jedna od šesnaest najranjivijih geopolitičkih tačaka svijeta.

“Sandžaklije nakon Avganistana i Palestinaca imaju najveći procenat izbjeglica. Zašto Minoriti Group International, koja se bavi manjinama u svijetu, označava kao narod pod prijetnjom. Zašto je predsjendik Alija Izetbegović govorio Sandžaklije su manji dio našeg naroda koji je nakon Berlinskog kongresa ostao da živi s one strane Drine”, naveo je Ugljanin.

Ističući da su Bošnjaci autohton narod na prostoru Bosne i Hercegovini i Sandžaku i predstavlja jedinstven nacionalni korpus na prostoru bivše Jugoslavije, Ugljanin je podvukao da su Bošnjaci evropski narod, svjestan svojih posebnosti i potrebe da čuvaju i očuvaju svoj identitet.

“Svi su riješili svoja pitanja osim Bošnjaka. Nije riješen status Bosne, status Bošnjaka i nije riješen status Sandžaka. Nakon Daytona svi su nagrađeni, a Bošnjaci ostali kratkih rukava. Za izlazak iz krize vidimo rješenje našu istrajnost da Bosna i Hercegovina bude stabilna, cjelovita, nedjeljiva i građanska država i autonomiju Sandžaka za koji su se građani u historiji tri puta odredili”, konstatovao je Ugljanin.

Prema njegovim riječima “Sandžak će biti, kao autonomija, možda malo više, možda manje od autonimije ali će biti”.

Foto: akos.ba

“Sandžak je neophodan da opstane kao garancija, mehanizam za poliitčku egzistenciju Bošnjaka u budućoj novonastaloj bilo Srbiji, bilo Crnoj Gori. To smatramo realnim”, poručio je aktuelni predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća, zvanično Saveta bošnjačke nacionalne manjine u Srbiji.

Priča o Bošnjacima uvijek komplikovana

Predsjednik Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI) iz Sarajeva Nedžad Mulabegović je u svom izlaganju rekao da je “priča o Bošnjacima uvijek komplikovana”.

Govoreći o položaju Bošnjaka u Bosni i Hercegovini on je, iznoseći svoj stav, podsjetio da Bošnjaci, prolazeći kroz kataklizmu, nakon 120 godina, od 1995. godine imaju svoju državu koja je na udaru i sa Istoka i sa Zapada.

“Postoje i velikohrvatske i velikosrpske ambicije, vjerujem da se neće realizirate ali stvaraju jednu, neću reći, ružnu atmosferu, ali usporavaju razvoj Bosne i Hercegovine. Za Bosu u perspektivi rješenja nema. Nema novi Dayton, razgovora, dogovora o nekim podjelama, otcjepljenjima”, naveo je između ostalog Mulabegović i podvukao da Bošnjaci kao, nacionalno, generalno i globalno opredijeljeni vide u evropskim i evroatlantskim integracijama.

Kako je ocijenio Mulabegović, pored vraćanja naziva imena nacije i jezika tokom rata, za Bošnjake je vrlo važan popis stanovništva iz 2013. godine, prema kojem Bošnjaci čine preko pedeset odsto stanovništva u Bosni i Hercegovini, a 55 procenata govori bosanski jezik.

Najavivši skorašnju izradu, preko projekta Koordinacije vijeća, novog enciklopedijskog rječnika bosanskog jezika i potrebu za sakupljanjem bošnjačke enciklopedije “od Kulina bana do današnjih dana”, Mulabegović je rekao da Bošnjaci moraju razvijati demokratiju, razumijevanje, truditi se da imaju kvalitetno obrazovanje, da budu prisutni u nauci i, kao najabitnije, da svoju kulturu, jezik, historiju prezentirati drugima.

Posebno je izdvojio nepostojanje koncenzusa među Bošnjacima o barem četiri osnovna postulata.

“Harmonizacija unutrašnjih bošnjačkih odnosa u Bosni i Hercegovini, uz harmonizaciju tih odnosa sa odnosima sa nacionalnim vijećem u Sandžaku, Crnoj Gori, u Hrvatskoj, siguran sam, u jednoj perspektivi će predstavljati jednu garanciju i kvalitativni pomak na vrijeme koje smo preživjeli”, zaključio je Mulabegović.

Od referenduma 2006. godine u Crnoj Gori mnogo povoljniji period za Bošnjake

Predsjednik Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori Mirsad Džudžević je ukazao na trend i faktičko stanje smanjenja broja bošnjačkog stanovništa u Crnoj Gori, kao i prostora na kojem žive Bošnjaci u toj državi.

“Organizovan napor da se detektovano stanje mijenja, posebno dobro osmišljen napor da se detektovani trendovi zaustave, uslov su za biološki opstanak Bošnjaka u Crnoj Gori i osnovni razlog političkog organizovanja Bošnjaka u političku organizaciju, a kasnije i u nacionalno vijeće”, predočio je Džudžević.

On je konstatovao da je od referenduma 2006. godine u Crnoj Gori mnogo povoljniji period za Bošnjake nego što je to bilo u periodu represije do 1997. godine.

U pročitanom izlaganju predsjednika Koordinacije bošnjačkih vijeća Republike Hrvatske Haruna Omerbašića se konstatuje da su Bošnjaci, poslije Srba, sa preko 20 hiljada, druga manjina po brojnosti u toj zemlji.

Kako je pročitano, Bošnjake u Hrvatskoj karakteriše podijeljenost u političkom organiziranju i stoga trenutno nemaju predstavnika u parlamentu.

Na skupu su, pored vijećnika Bošnjačkog nacionalnog vijeća, prisustvovli predstavnici općina u Sandžaku i gosti iz zemalja regije.