U Srbiji je zvanično registrovano 11 bošnjačkih političkih stranaka. Bošnjaci u odnosu na ostale nacionalne zajednice u Srbiji prednjače po broju stranaka, kada se uzme u obzir da je oko četrdesetak političkih organizacija koje djeluju na nacionalnom nivou, piše SNews.
Najveći broj tih političkih organizacija sa bošnjačkim predznakom je registrovan i djeluje u Sandžaku, nakon 2000. godine, odlaskom Slobodana Miloševića sa političke scene. Većina novoformiranih stranaka nastala je iz SDA Sandžaka, odlaskom nezadovoljnih. Zbog učestalog formiranja političkih stranaka na ovom području u javnosti se se tada pojavio komentar da su to “srpska posla u Bošnjaka”.
Nezvanično, preko društvenih mreža ovih dana je najavljeno i formiranje još jedne “Bošnjačke stranke”, uz podsjećanje da je decembra mjeseca 1990. godine na sastanku sa rahmetli Begom Adilom Zulfikarpašićm u Sarajevu, dogovoreno da se formira ispostava “muslimansko Bošnjačke organizacije za Sandžak”.
“Posle 28 godina Bošnjačka stranka ponovo nastavlja sa radom. Na istom zadatku: Intitucionalno jačanje bošnjaštva, pokretanje ekonomije sa mrtve tačke. Za trideset godina ni jedna fabrika sa visokom tehnologijom nije otvorena. Treba to sve nadoknaditi. Verujte u nas i podržite naše programe. Posao na prvom mestu”, piše u postu kojim se podsjeća na 28. godišnjicu od formiranje te stranke u Sarajevu gdje su kao “delegacija iz Sandžaka na istorijskom sastanku” prisustvovali Kadrija Mehmedović, Hodo Katal i Nedžib Kačar.
Inače, Kadrija Mehmedović je aktuelni predsjednik udruženja povratnika i predstavnik centra za njemački jezik u Novom Pazaru “Reintegracija”. On je devedestih godina vodio KDB “Preporod” u Novom Pazaru. Hodo Katal je književnik iz Tutina koji je ranio bio angažiran na pripremi udžebnika na bosanskom jeziku pri Bošnjačkom nacionalnom vijeću (BNV), a Nedžib Kačar je privatni poduzetnik i predsjednik Upravnog odbora novopazarske “Pešter banke”, u stečaju.
U objavi se podsjeća da je Adil Beg Zulfikarpašić tada poručio: “Vi, Bošnjaci iz Sandžaka ste za nas kao ovi iz Sarajeva, Kraine, Hercegovine, i mi ćemo štititi interese svakog Bošnjaka, naš je nacionalni i politički interes da se očuvaju granice Bosne. Da Bosna i Bošnjaci ostanu ravnopravni u zajednici Jugoslovenskih Republika i naroda.”
Sandžačka demokratska partija (SDP) osnovana u avgustu 1990. godine
Prema izvodu iz Registra političkih stranaka koji se vodi kod srbijanskog Ministarstva za državne uprave i lokalne samouprave upisano je ukupno 119 političkih stranaka, od kojih je za 68 naveeno da su političke stranke nacionalnih manjina.
Prema redosledu upisa u Registar političke partije bošnjačke nacionalne manjine su: Sandžačka demokratska partija (SDP) koju zastupa Nihad Hasanović, Stranka za Sandžak (SZS), zastupnik je Fevzija Murić, Sandžačka narodna partija (SNP), zastupa je dr Mirsad Đerlek, Stranka demokratske akcije (SDA) Sandžaka čiji je zastupnik dr Sulejman Ugljanin, Demokratska partija Sandžaka (DPS), registrovana u Prijepolju, zastupnik je Zulkefil Sadović, Sandžačka alternativa(SA) zastupnik je Tarik Imamović, Bošnjačka građanska stranka (BGS), registrovana u Beogradu, a zatupa je Jasminko Hadžisalihović, Narodni pokret Sandžaka (NPS), zastupnik Džemail Suljević, Bošnjačka demokratska zajednica (BDZ), zastupnik je Emir Elfić, Bošnjačka narodna stranka (BNS), zastupa je Mujo Muković i Stranka pravde i pomirenja (SPP) registrovana u Novom Pazaru, a zastupnik e dr Muamer Zukorlić.
Prema podacima iz registra većina bošnjačkih partija u Srbiji upisana je 2009. godine, a takođe se navodi da je Sandžačka demokartska partija (SDP), čiji je prvi lider i osnivač bio Rasim Ljajić, osnovana 17. avgusta 1990. godine.
Rješenje o brisanju iz registra donešeno je za stranke “Reformisti Sandžaka”, 2014. godine, koju je zastupao Zekirija Dugopoljac iz Novog Pazara i za Bošnjačko demokratska stranku Sandžaka (BDSS), 2017. godine, čije je sjedište bilo u Tutinu, a zastupao je Esad Džudžević aktuelni predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća.
Prema popisu iz 2011. godine u Srbiji živi 145.278 Bošnjaka što čini nešto više od dva procenta od ukupnog stanovništva. Poslije većinskog naroda-Srba i Mađara Bošnjaci u Srbiji čine treću etničku skupinu po brojnosti.