Mlada Novopazarka Azra Arifović više ne pije nikakve ljekove, na ljekarske kontrole ide na pola godine, zdrava je i srećna. To smo saznali pri nedavnom susretu u centru Novog Pazara, gdje nas je dočekala hrabra Azra, prelijepa, nasmijana i poslije svega što je preživjela, puna optimizma, planova i nadanja, pišu Vesti.
“Nije bilo lhako pobijediti teški oblik leukemije. Samo moja duša zna kakva je to borba bila. Hvala bogu bolest je potpuno nestala, a da konačno i definitivno savladam strašnu leukemiju, od koje sam bolovala od 19. godine, mnogo su mi, možda i presudno, pomogli čitaoci “Vesti”, koji su mi godinama slali skupocjene lijekove, bodrili me i kad mi je najteže bilo, “terali” me da istrajem.
U nekim trenucima, najradije bih sve ružno zaboravila. Ipak, poučena ranijim iskustvima, a i savjetima ljekara, moram biti oprezna. I mada su mi ljekari rekli da više nema šansi da se bolest vrati i da sam potpuno izliječena, ipak pomalo strahujem. Ljudski je to, biće tako jedno vrijeme, a onda će, nadam se, krenuti normalan život bez straha”, priča Azra.
Naglašava da su je u posljednje dvije godine, otkako Vesti nisu pisale o njoj, jer nije bilo razloga da za pomoć i nabavku lijekova, zvali mnogi čitaoci i raspitivali se kako joj je zdravstveno stanje i kako živi u Novom Pazaru.
“Svima koji su mi pomagali, a dobrih ljudi bilo je iz Njujorka, Luksemburga, Londona, Berlina, Moskve i drugih svjetskih gradova najsrdačnije se zahvaljujem. Život su mi spasili. Neki su u moje liječenje uložili i po 10.000 eura. Nikada im se ne mogu odužiti, ali, uvjerena sam, Bog sve vidi i zna, i nagradiće njihova dobra djela”, dodaje ova mlada Novopazarka.
Podsjetimo, Azra je odmah poslije završetka srednje škole obolela od teškog oblika leukemije, prognoze ljekara nisu bile nimalo ohrabrujuće. Tri puta (dvaput bezuspješno) presađivana joj je koštana srž koju joj je donirao brat Adem. Stotine dana i noći provela je po bolnicama u Novom Pazaru, Sarajevu i Beogradu.
Nekoliko puta bila na ivici života i smrti. Velika pomoć bile su joj majka Fikreta i baka Ajka sa kojom živi u Novom Pazaru. Nažalost, one nisu mogle da joj obezbijede skupocjeni lijek “glivec” (jedna kutija košta 3.000 eura i potroši se za mjesec dana), pa je bukvalno iz bolničke postelje, preko interneta morala da traži pomoć dobrih ljudi iz cijelog svijeta. I odazvali su se, i više nego što je trebalo, posebno dobri ljudi porijeklom sa prostora Srbije i BiH, ali i neki stranci.
“Tek kada čovjek dođe u bezizlaznu situaciju i kada svaki novi dan zavisi od tablete “gliveca”, koji sprečava da se suzbijena bolest vrati, čovjek shvati koliko je mali i nemoćan, ali i koliko po svetu ima velikih i dobrih ljudi spremnih da vam pomognu u nevolji”, priča Azra i naglašava da će preostale zalihe “gliveca” poslati drugima koji su oboljeli od opake bolesti, a nisu u mogućnosti da dođu do skupocenog lijeka.
Poruka svima, ne klonite duhom
Azra kaže da, ni kada su prognoze ljekara bile najcrnje, ne treba klonuti duhom i predati se.
“Bilo je i kod mene teških trenutaka kada sam mislila da mi nema spasa i da je svaka borba uzaludna. A, onda bih rekla sebi: “Bori se Azra!” Uz božju pomoć, vrsne ljekare iz Beograda, koje ovom prilikom srdačno pozdravljam, i dobre ljude iz celog sveta, “nema šta se ne može preživjeti i pobijediti”. Tako je i bilo”, poručuje ova mlada Novopazarka.
Zaposlenje prioritet
Azra je šest meseci volontirala u novopazarskom Kulturnom centru, a potom nakratko (na određeno) radila i u JKP “Vodovod i kanalizacija”. Nije uspela da dobije stalni posao, ali se nada da će se ipak zaposliti i da će sama zarađivati za sebe, majku Fikretu, baku Ajku i porodicu koju namjerava da zasnuje. Voljela bi, kaže, da ode u Švedsku i tamo živi jedno vrijeme, posebno joj se sviđa ova zemlja u kojoj ima i rođake, a i mnogo prijatelja iz Novog Pazara i okoline. Nada se da će je neko pozvati i pomoći joj da u Švedskoj dobije neki posao.