Drugi pišu / Večernji list: U Sandžaku sve napetije između Bošnjaka i Albanaca

Drugi pišu / Večernji list: U Sandžaku sve napetije između Bošnjaka i Albanaca

Ovdje su na djelu dva različita koncepta: Bošnjaci su vjerski monolitni i religija im je izuzetno važna, no nemaju jasnu viziju države. Albanci su pak vjerski heterogeni i vjera im nije važna, ali imaju jasan koncept: san o velikoj Albaniji koji nikad nije umro, piše hrvatski Večernji list.

Sukob između Bošnjaka i Albanaca u Sandžaku tinja već duže vrijeme. No ovih je dana buknuo nakon što je čelnik Bošnjačke demokratske zajednice i zastupnik u Skupštini Srbije Muamer Zukorlić napao Albance zbog, kako kaže, pokušaja stvaranja velike Albanije i svojim istupom stao na stranu Aleksandra Vučića.

Bivši muftija Zukorlić time praktički poručuje da su mu Srbi važniji saveznici od Albanaca, koji su im u većini braća po vjeri – muslimani. Albance je najviše zaprepastilo što je Zukorlić, koji je donedavno bio izložen napadima samog Vučića, javno pozivao Bošnjake da glasaju za Vučića, dajući time naslutiti da mu se možda sprema i neka politička uloga u novoj vladi Srbije.

“Još prije godinu dana napravio sam dogovor da podržim aktualnu vladu, ali nisam dobio nikakvu funkciju u izvršnoj vlasti. Želim da moje etabliranje u državnom sustavu Srbije bude postupno. Ne isključujem takvu mogućnost, ali ne vjerujem da će se to dogoditi tako brzo”, kazao je Zukorlić.

Takve ideje donose zlo

Zukorlićev žestoki napad na Albance došao je nekoliko dana nakon što je predsjednik Albanskog nacionalnog vijeća iz Bujanovca, na jugu Srbije, Jonuz Musliu izjavio da je njegov predsjednik Edi Rama, premijer Albanije, a ne Aleksandar Vučić. Musliu je kazao kako ga ne zanima to što na svim njegovim dokumentima kao i na ulazu u općinu Bujanovac piše Republika Srbija, dodajući kako može pisati što hoće.

Objasnio je da Ramu smatra svojim predsjednikom jer je “po Ustavu Albanije Edi Rama čelnik svih Albanaca, ma gdje živjeli“. Usput je pozdravio stavove Edija Rame i Hashima Thaçija o mogućem ujedinjenju Albanije i Kosova, smatrajući kako se u tom slučaju s njima treba “ujediniti” i Preševska dolina, zaključujući kako “bez Niša nema velike Albanije”. Jedini koji se time zasad našao prozvanim i uvrijeđenim bio je upravo bivši muftija Zukorlić koji je žestoko napao Albance.

“Od velike Albanije neće biti ništa. Sve velikodržavne ideje, bilo hrvatske, srpske, albanske ili ne znam čije, donosile su isključivo zlo”, poručio je Albancima Zukorlić, napominjući kako svaka takva vizija neizbježno dovodi do otimanja tuđeg teritorija, tuđeg prostora i tuđih života.

Gotovo svi Albanci smatraju kako je Zukrlić preko noći promijenio svoju retoriku. Naime, dok je obnašao funkciju muftije bio je blaži i nikada nije htio iznositi svoj negativan stav prema Albancima u javnosti. Tada je bio u ratu sa srpskom vlašću i trebao je podršku Albanaca koji su uvjereni kako je velika Albanija neizbježna, na ovaj ili onaj način. Ono što je Zukorlića najviše razljutilo je što bi, prema mišljenju nekih analitičara i prekrajača granica, Sandžak trebao pripasti tzv. velikoj Albaniji.

Foto: Marko Todorović

Iako su i Bošnjaci i većina Albanaca muslimani, oni se u mnogočemu razilaze. Bošnjaci su skloniji vjerskom grupiranju i religija im je iznimno važna i ispred svega, dok je kod Albanaca na snazi snažan nacionalni koncept: na prvom mjestu je albanska nacija, a religija nije bitna. To potvrđuje i izjava Ramusha Haradinaja, kosovskog političara i zapovjednika Oslobodilačke vojske Kosova te bivšeg premijera Kosova, koji je kazao kako on jest musliman, ali nikada nije ušao u džamiju. Haradinaj ponavlja tezu da su Albanci bili religiozni samo u doba Osmanskog Carstva kad im je religija i nametnuta.

“Četiri generacije moje obitelji bili su Albanci katolici. Ja sam pak rođen kao musliman, a ni sam ne znam zašto sam musliman. Nikada u životu nisam posjetio džamiju radi molitve ili bilo čega drugog. Jedino što me povezuje s muslimanima je ime, a i ono ne govori tome u prilog jer mnoga naša (albanska) imena su sekularna, porijeklom od katolika Albanaca, starih Ilira”, kazao je Haradinaj.

“I samo tokom osmanskog razdoblja mi smo se kratko držali vjere, ali ona nije nikad postala prioritet ili glavna stvar u našim životima. Neki nas ljudi nazivaju muslimanima, a mi nismo ni nalik muslimanima. Mi ne ispunjavamo uvjete da bismo bili muslimani, mi živimo veoma sekularno, poput katolika, pravoslavaca ili nekih drugih vjera. Mi živimo vrlo jednostavno, i naš narod tako živi”, istaknuo je Haradinaj.

Albanci se pozivaju na Hrvate

Gotovo većina Albanaca muslimana dijeli razmišljanje Haradinaja. Za razliku od njih, Bošnjaci Sandžaka skloni su ideji autonomije Sandžaka, o čemu su sproveli i referendum 1991., ali se jako boje širenja Albanaca koji imaju puno veći natalitet od Bošnjaka.

Osim toga, Bošnjake veže islamska religija, dok su Albanci religijski heterogeni, sa snažnom historijskom ateističnom notom. Isto tako, Albanci se često pozivaju na Hrvate i smatraju ih pravim prijateljima i uzorom, dok Bošnjake rijetko kada spominju kao sebi bliske.

Uprkos tome što su, Albanci kao i Bošnjaci, većinski muslimanski narod, koji je na Balkanu autohton već stoljećima i koji ima svoju bitnu ulogu na Balkanskom poluotoku, te su i jedni i drugi na svojoj koži osjetili velikosrpski nacionalizam i hegemoniju. Albanski nacionalizam mnogo je uspješniji od bošnjačkog i ima jednu uzlaznu putanju u svom razvoju.

Oni, za razliku od Bošnjaka, imaju jasnu viziju svoje nacionalne države koja bi nastala ujedinjenjem svih Albanaca u jednu državu, dok su Bošnjaci oduvijek skloni isključivo autonomiji i uvijek se oslanjaju na druge, najviše na Tursku, ali i na ostale zemlje islamske konferencije. Zbog takve politike, gotovo svi analitičari uvjereni su kako su Bošnjaci na području bivše Jugoslavije zapravo gubitnici. S obzirom na cjelokupnu situaciju, nije iznenađujuće što je bivši muftija Muamer Zukorlić tako žestoko reagirao. Jer iako Sandžak, gdje je većina Bošnjaka, teritorijalno je povezan je s Kosovom i s većinskim albanskim stanovništvom u Makedoniji i, naravno, Albaniji. Što može biti jako bitan faktor u težnjama Albanaca za ujedinjenjem i stvaranjem velike Albanije.

Izvor: Večernji list

Facebook komentari